Postoji uska veza u interpretaciji rije\v{c}i "filozofija" i "matemati\v{c}kog obrazovanja". Filozofija nekog podru\v{c}ja ili djelatnosti mo\v{z}e se shvatiti kao njeni ciljevi ili obrazlo\v{z}enja. Matemati\v{c}ko obrazovanje razumijevati u najednostavnijem smislu odnosi se na konkretne aktivnosti i praksu nastave matematike. Iz toga se mo\v{z}e re\v{c}i da se "filozofija matemati\v{c}kog obrazovanja" u naju\v{z}em smislu odnosi na ciljeve ili obrazlo\v{z}enja unutar prakse nastave matematike. Vra\'caju\'ci se na pitanja o ciljevima nastave matematike va\v{z}no je napomenuti da ciljevi, svrhe, opravdanja itd, ne postoje u vakumu. Oni pripadaju ljudima, bilo pojedincima ili dru\v{s}tvenim skupinama. Nastava matematike je \v{s}iroka i visoko organizirana dru\v{s}tvena aktivnost, pa \v{c}ak i dopu\v{s}ta i mogu?nost divergencije vi\v{s}estrukih ciljeva me?u razli?itim ljudima, na kraju ti ciljevi, svrhe, opravdanja itd, treba da se odnose na dru\v{s}tvene skupine i dru\v{s}tvo u cijelini. Ciljevi su izraz vrijednosti, a time i obrazovne i socijalne vrijednosti dru\v{s}tva ili nekog dijela koji je uklju\v{c}en u ovaj upit.